PUT MALE IDEJE ZDRAVLJA
PUT MALE IDEJE ZDRAVLJA
BORBA PROTIV STRESA - UPRAVLJANJE STRESOM
Antistres program na osnovu Ving Čun forme „Put male ideje“-Qi gung
• Šta je stres?
•
Uzročnici stresa
•
Šta stres izaziva kada je čovek pod stresom duži vremenski period?
•
Načini borbe protiv stresa i njihova uspešnost
• Kratkoročna i dugoročna borba protiv stresa
• Siu Nim Tao – Put male ideje
Šta je stres?
Postoje mnoge definicije stresa koje se mogu naći kako na internetu tako
i u već napisanim knjigama. Engleska reč “stress” doslovno prevedeno znači
udarac. No, svi smo odrasli sa čuvenim izrazom: „U zdravom telu zdrav duh!“
Koji je opšte prihvaćen svuda u svetu. Kada naše telo i duh bude izloženo
„udarcima“ koji ne moraju biti samo fizičke nego i psihičke prirode mi smo pod
stresom.
Stres može biti usmeren samo na našu duhovnu (psihičku) stranu što će se odraziti kroz naše telo i obrnuto, kada je telo pod stresom ono će uticati na naš duh, a samim tim i na donošenje naših odluka.
Naprimer, ako nam neko uputi pozitivan verbalni kompliment, mi ga
primamo sa radošću, odgovaramo pozitivno na njega, a naš duh (psiha) u naše
telo šalje informacije,
smešimo se, srce malo jače kuca, te nam lice crveni, tada obično i obaramo glavu na dole (neverbani
signal, stida) mi smo pod, moglo bi se reći, pozitivnim
stersom. Takođe na verbalnu uvredu
reagujemo ljutnjom koja se izražava burnim reakcijama. Često čujete narodni
izraz: „Ala se zarumeneo kao bik!“ Jasno nam je sada da je ta osoba bila
izložena negativnom stresu.
Na osnovu svega navedenog, telo i duh mogu biti izloženi kako
pozitivnom, tako i negativnom stresu. Shodno tome dolazimo do zaključka da je
stres:
•
Оdgovor duha i tela na (za nas) ne tipicnu situaciju.
Uzročnici stresa
Upravo ovaj deo u zagradi „ZA NAS“
je jako bitan i odnosi se na nas same, tačnije pojedince. Razlog tome je što
smo svi različiti i samim tim različite stvari nas dotiču. Shodno obrazovanju,
kulturi, veroispovesti, poslu koji obavljamo, šta je to šta razumemo, a šta ne?
Sve to nas čini posebnim kao pojedince i samim tim prag tolerancije na stres
nije isti za svakoga.
Kao što je još davno rekao Epiktet, „Ljudi nisu uznemireni događajima
samim po sebi, već sopstvenim viđenjem tih događaja“.(Epiktet- grčki filozof. Po njegovom učenju, čovjek treba razgraničiti,
na koje stvari i događaje u životu može samostalno uticati, a na koje ne. Tek
sa takvim spoznajama on sebi omogućuje postizanje sreće i duševnog blagostanja.
Pri tome, za stvari na koje može uticati, treba tražiti vlastito i individualno
rješenje. One stvari i događaje, na koje nema direktan uticaj, treba
"stoički" da podnese - odnosno da ih prihvati onakve kakve jesu.
Dalje, ne treba da bude uznemiren zbog događaja, koji se dešavaju zbog
prirodnih ili božanskih zakona.)-Preuzeto sa Vikpedije- http://sr.wikipedia.org/sr/Епиктет
„Nema potrebe
sekirati se za nečim što može da se reši, a još više nema potrebe sekirati se
za nešto što ne može da se reši“- Budistička poslovica
Živeti život u modernom društvu sa sobom nosi puno obaveza i poslova
koje trebamo uraditi. Mnoge stvari čovek je kreirao da mu pomognu i olakšaju da
bolje živi. Vozimo se novim automobilima, komuniciramo putem interneta,
mobilnih telefona, do željenog odredišta stižemo uz pomoć putnih
računara(GPS-a).Vozimo se avionom sa kontinenta na kontinent. U celom svetu se
govori o poboljšanju kvaluteta života, a sve je više bolesnih. Sve je više onih
koji pate od depresije-aneksioznosti, kardio –vaskularnih oboljenja, premora, nesanice i slično. Živimo suviše brzo i samim tim češće smo izloženi
stresom.
U jutarnjoj gužvi do posla, pukla nam je guma na novom autu. Zovete mobilnim telefonom da javite šefu da kasnite na važan satanak. U međuvremenu zovu vas iz vrtića i javljaju da vam je dete dobilo dijareju i da ga trebate voditi kući. Opet uzimate telefon u ruku da pozovete nekoga za pomoć, a telefon više ne radi!? Otvarate prtljažnik i shvatate da nema rezernog točka!? Da ne spominjem buku saobraćaja, trubnjenja i uvreda draugih vozača, jer niste zbog gužve imali gde da pomerite vozilo. Samo u dva minuta na jednoj takoj situaciji čovek doživi nekoliko vezanih stresova. Kroz ovaj primer to se vrlo lako vidi. Ako spomenemo, polaganje ispita, bitnog razgovora za posao, dobijanje otkaza, nedostatak novca u porodičnom buđžetu, briga o roditeljima, smrt bliske osobe itd....
Sve ove navedene stvari utiču na nas i imaju udar na naše telo i duh.
Šta stres izaziva kada je čovek pod stresom duži vremenski period?
Kada je neka osoba duži vermenski period izložena stresom naše telo i
duh(psiha) gube onu prirodnu skladnost i dolazi da raznih zdravstvenih
proemećaja.
Bolesti povezane sa stresom su predmet izučavanja psihosomatske medicine. Za neke od njih je dokazan mehanizam uticaja stresora na pokretanje i održavanje bolesti, za druge ne postoje čvrsti dokazi da su rezultat stresa.
Najčešće povezivane sa
stresom su:
-
kardiovaskularne bolesti
- astma
-
dijabetes
-
psorijaza
-
migrena i tenzione glavobolje
-
probavne smetnje
-
depresija
(preuzeto sa sajta: http://mojterapeut.net/?p=270 )
Ovde su navedene osnovne povezane stvari, ali baveći se ovom
problematikom duže vreme iako nisam lekar niti ekspert iz ove oblasti shavtio
sam i određene činjenice koje ću sa vama podeliti.
Kako već izvestan niz godina radim sa ljudima i u periodu kada su velike prehlade, virusi, kijavice, nije prolazila sezona, a da nisam pokupio neki od tih virusa. Jedne godine sam gotovo dobi i upalu pluća. Dok nisam shvatio da sam u tom vremenskom periodu kada se to dešavalo zbog prevelikog obima posla i mog preteranog angažovanja moje telo i duh nalazili u iscrpljenom stanju. Samim tim odbrambeni mehanizam našeg tela je na vrlo niskom nivou i svakako pošto ne može da se dovoljno dobro brani, razboleo sam se. O ovim stavrima sam pričao i sa lekarima koji su mi potvrdili da kada je čovek pod stresom, njegov imuni sistem ne funkcioniše najbolje. Tamo gde je najslabiji u datom trenutku tu se može očekivati i nastajanje neke bolesti.
Načini borbe protiv stresa i njihova uspešnost
Da bi se uspešno borili protiv stresa mi moramo prvo da ga prepoznamo.
Da bi ga bolje prepoznali i sa njim se borili
moramo se upoznati šta to znači biti zdrav.
Zdravlje nije puko nepostojanje bolesti, već stanje potpunog fizičkog, mentalnog,
duhovnog i socijalnog blagostanja. (Deklaracija SZO iz AlmaAte1974Ate,1974)
Na osnovu ove definicije da bi se uspešno borili protiv stersa mi se moramo okrenuti prvo sebi.
- Shvatiti šta je ono što želimo?
- U kakvoj smo situaciji, stanju?
- Šta je ono što možemo da učinimao, a šta ne?
- Sa kojim stvarima se treba pomiriti i prihvatiti ih onakve kave su?
U okviru tih razmišljanja prepoznaćemo dosta stvari koje nam smetaju, situacija koja nam prave problem. Samo je bitno da kada to uočimo nepravimo sebi još veći stres, jer znamo da će se te stvari desiti. Jednostavno ih prihavtite kao takve i ne pridajte im poseban značaj, u suprotnom te stvari će vas dodatno uzrujati. Prost primer je kada se ljudi noću, zbog velikog umora (čitamo stresa), okreću i nerviraju što ne mogu da zaspu, a onda ceo dan su pod stresom što nisu spavali i sve prepisuju ne prespavanoj noći.
Generalno borba protiv stresa zahteva vreme koje moramo posvetiti sebi. Da bi u ovom brzom tempu života to uradili treba nam dobra organizacija vremena.
Na kraju ispada da moramo biti psiholozi,
profesionalni menadžeri da bi planirali i organizovali vreme za nas. No to ne
moramo da budemo.
Dovoljno je da malo vremena posvetimo sebi i pokušamo naš život da načinimo malo organizovanijim.
Promenite neke navike.
Uveče pre nego što odete na spavanje pripremite stvari koje će te ujutro obući pre nego krenete na posao.Takođe, pripremite stavri i za vašu decu ako su mala.
Napravute listu prioriteta za nedelju, mesec ili više. Plan nabavke, čišćenja održavanja. Uzmite život u svoje ruke.
Takođe napravite i listu prioriteta za
posao. Tako će te brže završavati predvoiđene poslove i bićete zadovoljnji dok
precrtavate šta ste sve završili.
U okviru plana obavezno isplanirajte i vreme za vas, tj. vreme za vežbanje u kome bi trebalo da se pozabavite sobom kako bi bar ublažili posedice stresa, ojačali svoje telo, um i duh.
Kratkoročna i dugoročna borba protiv stresa
Kada je u pitanju kratkoročna borba jeste da naučimo da prepoznamo kada smo pod stresom i tada pokušamo da se smirimo sa nekom od tehnika opuštanja kroz disanje koje možemo da uradimo sedeći stojeći, ili ležeči.
Da bi dugoročna borba bila adekvatna potrebno je baviti se nekim sportom, rekreacijom, borilačkom veštinom. Tačnije potrebno je poboljšati svoje zdravstveno stanje kroz kondiciju i ishranu, ali ljudi često zapostave um koji je pored brige o svom telu najzaslužniji za borbu protiv stresa. Tačnije potrebno je ujediniti um i telo što je zajednička svrha većine borilačkih veština i određenih veština meditacije. Poznate borilačke veštine koje se drže tog aspekta su Tai Či, Ki Aikido i naravno Ving Čun
Ne mora to uvek biti tako teško u borbi protiv
stresa prijaće nam i naj običnija šetnja. Obično kažu dovoljno je u šetnji minimum
provesti dvadeset minuta. Za to vreme može da se kompletno obogati krv
kiseonikaom koji je satavni deo vazduha i da telu pomogne da se regeneriše i
opusti i do svih ćelija koje su bile pod stresom dovoljno dođe sveže krvi.
Međutim tu postoji i jedan problem, često ljudi nisu svesni tog efekta, jer nema konekcije između uma i tela. Noge automatski hodaju poput auto piolota, a misli su ko zna gde, takva šetnja nema efekat kao ona kada smo u mislima prisutni i svesno koračamo i dišemo u cilju da se opustimo i svoje telo napunima novom svežom ergijom.
Ćak postoje i vicevi na tu temu. Gde jedan govori o lekaru koji je svom pacijentu rekao da batali cigarete i da se više kreće. Dok pacijent sav razočaran pita lekara da li da se šeta pre raznošenja pošte ili posle?
Pacijen je očito poštar koji se puno kreće, ali zbog nezadovoljstva sobom i shvatanja posla kao problem kretanje koje ima radeći posao nema efekta na njegovo zdravlje, jer nema prisutnosti uma u njegovom kretanju.
Siu Nim Tao – Put male ideje
Prva Ving Čun forma je idealna za povezivanje uma i tela. Ona nas vraća u sadašnjost, uči koncentraciji, usklađuje um, sa pokretom i disanjem. Radi baš sve ono što nas oslobađa od stresa. Zbog toga sam i dao naslov ovoj temi „Put male ideje zdravlja“. Kako bi nam praktikovanje prve forme dugoročno pomoglo oko stresa potrebno je vreme, da taj bitan resurs. Mnogi će radije pribeći tabletama za smirenje nego da praktikuje nekakve forme i disanja. Svi već dobro znamo da kada uložimo trud i volju u bilo koji posao da nam se to zalaganje dvostruko vrati.
Za savladavanje prve forme potrebno je vreme , što sam već napomenuo. Savladavanje traje u fazama.
Prvo učite pokrete, njihov redosled,
poziciju i svrhu. Mnogi praktikuju učenje pokreta preko interneta. Lično
savetujem da pronađete učitelja i da uživo učite. Ukoliko imate volju za
učenjem i zanima vas ono što radite biće te zadovoljni , jer ste nešto novo
naučili i tada se luči hormon u organizmu za dobro laspoloženje koji odmah deluje
pozitivno na vas i rešava vas stresa na primarnom nivou.
Drugi nivo je usklađivanje pokreta sa
telom, ravnotežom, snagom i opuštenošču. Zato što je prva forma tradicionalna i
sadrži „Yin i Yang“ tako da dok je izvodite niste sve vreme samo opušteni ili
stegnuti nego stičete ritam koji se menja i pravi jednu celinu. Tada krv kroz
organizam počinje bolje da cirkuliše, srce se navikava i imuni sistem diže na
još jednu stepenicu više.
Treća faza je povezivanje uma sa pokretima i disanjem u kojoj mora da ste fokusirani i prisutni u svakom udisaju pokretu bilo da ste opušteni ili stegnuti. Osećate svaki mišić , vaš položaj. Tada u toj fazi ne postoje druge misli koje bi trebale da vam odvuku pažnju. Tada ulazite u pravu meditaciju i povezujete vaš um i telo u jenu celinu te vežbe u Kini nazivaju Qi gung vežbe, jer su vezane za disanje i unutrašnju energiju koja se budi. Bez jasne namere i koncentracije možete uraditi hiljadu puta jednu formu i nećete ništa postići, jer niste bili prisutni, misli su bile na jednom mestu a telo na drugom.
Zato razmislite o svom zdravlju i vašem
slobodnom vremenu. Dobili ste put male ideje zdravlja, promenite navike i
radite na sebi.
Nadamo se da vam je ovaj tekst pomogao, dugo sam ga držao u računaru jedan moj prijatelj na fejzbuku je postavio sliku lekara i pacijenata koji praktikuju forme za vreme karantina u bolinicama. Takođe sam naišao na tekst kineske medicinske sestre koja je preležala tešku upalu pluća zbog Covid-19 i da je njenom brzom oporavku doprinelo vežbanje Qi gung forme sa disanjem. Toliko od mene na ovu temu.
Коментари
Постави коментар